O stepenu društvenog razvoja populacija neolitskih naselja još je uvijek veoma teško raspravljati. Nalazi ženskih figuralnih predstava (Tuzla), kod kojih je akcentiran karakter žene i majke, navodi na pomisao da je žena imala vladajuću ulogu u društvu.

Na pitanje o etničkog sastava i etničkim razlikama među grupama koje su bile nosioci neolitskih kultura sjeveroistočne Bosne, nije ni približno moguće odgovoriti na današnjem stupnju istraženosti. Možemo samo pretpostaviti da je društvena zajednica neolitskih naselja bila zbir, po sistemu matrijarhata, međusobno krvno povezanih rodova. Za riješenje ovoga pitanja najprihvatljivije je mišljenje A. Benca:”…radi se o svijetu koji je tek stvarao jednu novu kozmogoniju, teogoniju i pogled na svijet…” (Benac, 1966: 65.).

O religiji i kultu, o načinu sahranjivanja na području sjeveroistočne Bosne u doba neolita, nemamo značajnijih podataka. Zapravo, na području cijele Bosne i Hercegovine još uvijek nisu otkrivene nekropole neolitskih populacija. Otkrivena su samo sporadična sahranjivanja unutar naselja.

Početkom novoga doba, eneolita, nove grupe doseljenika su donijele i nov način života, stanovanja, običaja i privređivanja. Izgleda da neolitska naselja sjeveroistočne Bosne nastavljaju sa tradicionalnim životom, što nas navodi na misao da su ostala u zaleđini, izvan glavnih tokova tih novih kretanja, ili je ta slika posljedica nedovoljne istraženosti.